SANJIN KOVAČIĆ KNJIGA O MAČEVANJU: Mačevanje je sport koji u Hrvatskoj ima dugu i bogatu tradiciju koja daleko premašuje ulogu koju ono danas ima u našem društvu. Poznavanje mačevalačke vještine, u prošlosti se smatralo važnim dijelom građanskog odgoja i dijelom opće kulture, pa je tako još davne 1856. godine u Zagrebu otvorena prva privatna mačevalačka škola.
IGOR DUDA SOCIJALIZAM NA KUĆNOM PRAGU: Višegodišnje iskustvo s radničkim samoupravljanjem u socijalističkoj je Jugoslaviji utjecalo na razvoj društvenog samoupravljanja na adresi stanovanja. Okvir za taj proces bile su mjesne zajednice, 1963. uvedene kao mogućnost, a 1974. kao obaveza. Bile su samoupravno-teritorijalni oblik okupljanja radnih ljudi i građana, birača i potrošača u njihovo slobodno vrijeme i u njihovu susjedstvu. Zamišljene kao servis za bolji život i kvalitetniju svakodnevicu, bile su i platforma za suradnju s organizacijama udruženog rada, samoupravnim interesnim zajednicama i općinom te vježbalište socijalističke izravne demokracije, dakle društveni prostor za organizirano djelovanje građana.
TRGOVANJE LJUDIMA NEKOĆ I DANAS: “Suvremeno ropstvo” teško je kazneno djelo, ali i povreda temeljnog prava čovjeka na dostojanstvo i slobodu. Radi se o društvenoj pojavi koja je često zanemarena i o kojoj ne samo javnost, već i nadležna državna tijela znaju vrlo malo. U javnosti, posebno u Europi, nerijetko se može čuti kako je to nešto što se događa drugima i drugdje, u Africi, Aziji i u drugim, manje razvijenim dijelovima svijeta. Svako podizanje javne svijesti o ozbiljnosti ovog fenomena i potrebi njegova sprječavanja i suzbijanja iznimno je važno.
KAREN MAGNUSON BEIL ŠTO JE VIDIO LINNÉ: Dječak Carl Nilsson Linnaeus nije volio školu, nije volio učiteljsku šibu, nije ga baš zanimao latinski. Više od ičega zanimale su ga biljke. Skupljao ih je, proučavao i među njima nalazio beskrajno zanimljive sličnosti i razlike. Opisujući prikupljene biljke i čitajući radove drugih botaničara, ubrzo je shvatio da u nazivlju biljaka vlada nered, pa Linnaeus je odlučio popisati sve biljke, sve životinje, sve što živi na Zemlji. Bio je to velik, činilo se i nemoguć san. No Linnaeus je smislio način koji se pokazao dobrim. Onda je smislio bolji, pa još bolji, sve dok nije stvorio sustav poznat kao znanstvena taksonomija, kojom su se služile – i još se služe – generacije znanstvenika.
DANIJEL FRKA POTONULO BLAGO JADRANA: Ronilački vodiča po olupinama hrvatskog Jadrana sa 75 ronilačkih destinacija.
CLIFFORD PICKOVER VELIČANSTVENA MATEMATIKA: Od Pitagore do 57. dimenzije – više od 250 prekretnica u povijesti matematike. Knjiga za učenike, studente, profesore, inženjere, ali i za ljude raznih struka koji vole ili trebaju matematiku. I ne morate biti matematičar da biste bili zadivljeni ljudskom prirodnom inteligencijom koja nam je podarila kraljicu svih znanosti – matematiku.