Novitet #16
HOLLY GRAMAZIO MUŽEVI: Kad se Lauren jednog dana vrati u svoj stan u Londonu, pozdravi je suprug, Michael. Postoji problem, Lauren nije udana. Nikad ranije nije vidjela tog muškaraca. No ako je vjerovati njezinim prijateljima i slikama u mobitelu, zajedno su već godinama. Dok Lauren pokušava shvatiti kako je udana za nekoga za koga se uopće ne sjeća da su se ikada susreli, Michael odlazi na tavan promijeniti žarulju i naglo nestaje. Umjesto njega pojavljuje se novi muškarac, a stan se izmijeni. Lauren ubrzo shvaća da njezin tavan sadrži nepresušno vrelo muškaraca, kako onih dobrih ili barem zanimljivih, tako i onih drugih. Dok tjedni i mjeseci prolaze, u neprestanom karuselu muškaraca, Lauren postaje sve usamljenija i razmišlja o svojem životu i budućnosti, ne samo onoj romantičnoj. Kako donosimo životne odluke? Ako je promjena života tako jednostavna kao zamjena žarulje, kako znamo da smo izabrali pravi put?
MIRKO MAŽAR ISPOD STARCA VELEBITA: Priče nastale su u prvoj polovici prošlog stoljeća, no i danas odišu svježinom i neposrednošću. U njima nailazimo na dragocjeno svjedočanstvo o Lici i ljudima toga vremena, ali i na živopisan mozaik jezika, od ličkog govora do govora u Zagrebu, Vinkovcima, Srijemu, Bosni, Hercegovini… Njegovi likovi dišu punim plućima: govore onako kako su zaista govorili te žive onako kako su doista živjeli.
SALMAN RUSHDIE DJECA PONOĆI: Rođen u ponoć, 15. kolovoza 1947., točno u trenutku kada je Indija stekla neovisnost, Saleem Sinai odmalena je svjestan svoje povijesne važnosti i uloge. No ta slučajnost rođenja donosi posljedice na koje Saleem nije bio spreman: telepatske moći koje ga povezuju s tisuću ostale „djece ponoći”, sve rođene u prvom satu indijske neovisnosti, te neobičan njuh koji mu omogućuje da nanjuši opasnost koju drugi ne mogu primijetiti. Njegov život postaje ogledalo same Indije, zemlje u kojoj se kaos, raskoš i bol neprestano prepleću, a njihove isprepletene sudbine stvaraju jedinstvenu alegoriju o Indiji i njezinim previranjima.
BÉATRIX BECK LEON MORIN, SVEĆENIK: Kraći roman koji govori o turbulentnim vremenima Drugoga svjetskog rata u Francuskoj za vrijeme njemačke okupacije, likovi, uglavnom obični ljudi, snalaze prema svojim mogućnostima i sposobnostima kako najbolje znaju i umiju.
JULYA RABINOWICH MIRIS ČAĐE I RUŽA: Rat je završio i Madina se usuđuje vratiti u stari zavičaj kako bi konačno pronašla odgovor na mučno pitanje gdje je njezin otac. I da se oprosti od života koji je napustila u velikom bijegu. Ratne rane još su svježe, Madinu opsjedaju patnja i sumnja. I zaključuje da svaka potraga ne ispunjava očekivanja. U konačnici je potraga za ocem dovede do nje same. Tada shvati da je vrijeme da odustane od odgovornosti za svoju obitelj i slijedi vlastite snove.
MONICA ISAKSTUEN BUDITE DOBRI PREMA ŽIVOTINJAMA: Mala tročlana obitelj se raspada. Nije im uspjelo. Karen nije uspjela. Iako je učinila sve kako treba, muž i ona rastali su se kao prijatelji, potpisali papire, dijele skrbništvo, onako kako se to od moderne žene očekuje, sve u njoj se buni. Naviru sumnje. Ne, dijete je moje. Ja sam mu majka. Nema ništa moderno u meni. Otvaraju se neka ključna pitanja: Koliko je uloga majke povezana s pojmom obitelji? Je li kći još uvijek njezina kad je s ocem? Ako si majka jedan tjedan, što si onda sljedeći?
