Noviteti #29
VESNA HALUGA ZNAMEN NA KOŽI – TRADICIJSKA TETOVAŽA ŽENA HRVATICA, KATOLKINJA IZ BOSNE I HERCEGOVINE: Tetoviranje žena katolkinja vrlo je važno je u kulturno-povijesnom razumijevanju čitave Bosne i Hercegovine, a poglavito srednje Bosne, gdje je ono etnološki raritet jedinstven u cijelome svijetu. Najveći značaj tradicijsko tetoviranje žena imalo je za vrijeme Osmanlija, između 1463. i 1878. godine, kada je tetoviranje križa na rukama žena kao simbola kršćanstva, imalo prvenstveno zaštitnu funkciju (sprječavanja odvođenja i silovanja). Običaj tetoviranja žena najviše je bio raširen među Hrvatima u Bosni i Hercegovini, na području srednje Bosne i zapadne Hercegovine te manje u dalmatinskom zaleđu u Republici Hrvatskoj. Istraživači su zabilježili čak 317 različitih motiva tetovaža od kojih je osnova znak križa.
JANE GRAHAM PISMO MLAĐEM SEBI: Kada biste mogli napisati pismo mlađem sebi, kako bi ono glasilo? Prije više od deset godina The Big Issue se to zapitao i otad su neki od najbriljantnijih i najuspješnijih ljudi iz svijeta zabave, politike, gastronomije, sporta i šoubiznisa objavili svoja pisma u tom časopisu. Ova kolekcija od 100 nevjerojatnih pisama uključuje Paula McCartneyja koji piše o pronalasku inspiracije, Oliviu Colman koja govori o prevladavanju problema sa samopouzdanjem, Mo Farah o važnosti gubitka, Jamieja Olivera koji je oduvijek slijedio svoj instinkt. Tu su još i inspirativna pisma Roda Stewarta, Margaret Atwood, Buzza Aldrina, Tracey Emin, Michaela Palina, Melanie C, Dionne Warwick, Ewana McGregora i mnoga druga.
ADAM GRANT KREATIVCI: Uvriježeno je mišljenje da je samo nekim ljudima kreativnost urođena, dok većina ima malo originalnih misli. Neki su ljudi rođeni da budu vođe, a ostali su sljedbenici. Neki ljudi imaju sposobnost da utječu na druge, ali većina u tome ne uspijeva. Sveučilišni profesor psihologije, razbija sve te pretpostavke. Pokazuje da svatko može unaprijediti svoju kreativnost. Otkriva kako možemo prepoznati ideje koje su doista originalne i predvidjeti koje će se od njih ostvariti. Govori nam kada da vjerujemo vlastitom osjećaju, a kad se valja osloniti na druge. Pokazuje nam kako možemo postati bolji roditelji njegujući originalnost kod svoje djece i bolji menadžeri potičući različitost mišljenja umjesto konformizma. Čitajući ovu knjigu vidjet ćete da najveći stvaraoci ne posjeduju nužno najdublja znanja, nego u prvom redu traže najšire perspektive. Uvjerit ćete se da se uspjeh nužno ne postiže tako da se bude ispred nego već strpljivim čekanjem pravog trenutka za djelovanje, ali i da odgađanje može biti dobro. Prihvaćamo status quo jer se čini da su prave promjene zapravo nemoguće. Pa ipak, mi se usuđujemo zapitati: Može li pojedinac promijeniti stvari? I, u trenucima kad smo najhrabriji: Mogu li ta osoba biti ja?
RICHARD FIRTH GODBEHERE LJUDSKA POVIJEST EMOCIJA – KAKO SU NAŠI OSJEĆAJI SAGRADILI SVIJET KAKAV POZNAJEMO: Ljudi vjeruju da se logičkim razmišljanjem i intelektom služe kako bi preživjeli. Međutim, mnogi od najvažnijih trenutaka u povijesti imali su malo veze s konkretnim i neospornim činjenicama, već su bili oblikovani kompleksnim i moćnim emocijama. Događaji poput nastanka filozofije i glavnih svjetskih religija, pad Zapadnog Rimskog Carstva, znanstvene revolucije i neki od najkrvavijih ratova mogu se razumjeti samo ako razumijemo ljudske emocije. Knjiga vodi čitatelja na široko i fascinantno putovanje diljem svijeta otkrivajući ključnu i često podcijenjenu ulogu koju su emocije igrale u različitim društvima tijekom povijesti – od drevne Grčke do Gambije, Japana, Osmanskog Carstva, Sjedinjenih Američkih Država i dalje.
OZREN BITI BITI POZNAT – CELEBRITY KULTURA NA HRVATSKI NAČIN: Što povezuje Luku Modrića, Miroslava Škoru, Tomislava Špičeka, Borisa Dežulovića, Ellu Dvornik i Alemku Markotić? To što su javno poznate osobe? Upravo to – “biti poznat” – promotreno kao proces, strategija i cilj, ali i kao etiketa i usud, u ovoj je knjizi prepoznato kao njihov zajednički nazivnik, nešto što artikulira celebrity kulturu na hrvatski način.
IVANA DRAGIČEVIĆ NESIGURNI: Pandemija je promijenila svijet kakav znamo, ali i na svjetlo iznijela nedoumice s kojima smo svi već dugo suočeni. Što je ljudska sigurnost? Koliko su nam bitni zdravlje, opskrba hranom, demokratske institucije, država, internet te kako je to sve povezano s globalnim procesima i konceptom sigurnosti? U doba nesigurnosti autorica, u pričama o fundamentalnim pitanjima od zelene ekonomije, klimatskih promjena, digitalne tranzicije, ratova i migracija pa do potresa, poplava i ostalih prirodnih katastrofa plete, kako ga sama naziva, self-help priručnik za čovječanstvo i humanizam.
