Noviteti #21
JENNIFER SAINT ARIJADNA: Odrastanje Arijadne i Fedre, kretskih princeza i kćeri kralja Minosa, prate proganjajući zvukovi kopita, udaraca i urlikanja koji odzvanjaju tamnim hodnicima labirinta ispod palače. Asterion, poznatiji kao Minotaur – njihov brat te Minosov naizgled najveći sram, no ustvari još i veći ponos – zahtijeva prinos žrtve svake godine. No kada Tezej, atenski princ, pristane na Kretu kako bi, kao jedan od četrnaestero mladih Atenjana, bio žrtvovan Minotauru, između njega i Arijadne zaiskre emocije te mu ona odluči pomoći preokrenuti kako njegovu, tako i sudbinu ostalih Atenjana.
MICHEL JEAN KUKUM: Roman govori o sudbini siročeta Almande Siméon koja će od rane mladosti provesti život s pripadnicima naroda Innu na jezeru Pekuakami. Zaljubit će se u mladog Innua te će je zajednica prihvatiti. Naučit će način života i jezik tih nomada lovaca i probit će barijere nametnute ženama starosjedilačkih naroda. Almanda i njezina obitelj suočit će se s gubitkom zemlje i pretrpjeti zatvaranje u rezervate, kao i nasilje u internatima. Ispripovijedana u intimnom tonu, priča ove žene proteže se kroz cijelo stoljeće i iskazuje privrženost vrijednostima predaka u zajednici Innua, kao i potrebi za slobodom, još i danas urođenoj nomadskim narodima.
KAZUO ISHIGURO KLARA I SUNCE: Izrađena i smještena u trgovinu, gdje se ponekad nađe i u izlogu, Klara iz dana u dan uči novine o svijetu oko sebe – dok je hrani Sunce, tvorac dana samih. Jednog će dana u trgovinu ući pravo dijete i odabrati upravo nju. Obdarena iznimnim zapažanjem i stvorena kako bi uvijek bila uz dijete kojemu pripadne, Klara je sklona tumačenju uzroka i posljedica isključivo iz onoga što vidi, čemu nadijeva svoje nazive kad joj nisu dostupni službeni. Kroz Klarine nam se oči pruža pogled na svijet koji ju je stvorio, svijet gdje su Umjetni Prijatelji poput nje potrebni.
NAOMI FONTAINE SHUNI: Većina pripadnika sjevernoameričkoga starosjedilačkog naroda Innu živi u zajednicama na području kanadske provincije Québec, preciznije u regijama Côte-Nord i Saguenay-Lac-Saint-Jean, na teritoriju koji nazivaju Nitassinan. Njihov broj danas varira između 20 000 i 25 000, što ih, uz Mohawke i Crise, čini najbrojnijim starosjedilačkim narodom u Québecu. Tradicionalno su živjeli polu-nomadski na prostranstvima subarktičkog područja, od lova, ribolova i sakupljanja plodova. Već tijekom 17. stoljeća dolaze u kontakt s europskim misionarima. Tijekom 18. stoljeća orijentirali su se na trgovinu životinjskim krznom s doseljenicima, čuvajući svoju autonomiju i tradicionalni način života sve do početka 20. stoljeća. Zbog gradnje hidroelektrana te razvoja drvne i rudarske industrije progresivno gube teritorij. Dodatnu kolektivnu traumu izazivalo je prisilno smještanje djece u dobi između šest i osamnaest godina u internate, što je za posljedicu imalo akulturaciju koja je desetljećima kasnije karakterizirana kao kulturni genocid.
MARGARITA KINSTNER ŽAMOR GRADA: Kada se Marie spotakne u kafiću i prevrne šalicu kave, ne samo da upozna Jakoba, nego time pokrene i čitav niz događaja. Jakob se zaljubi u Marie i prekine sa svojom djevojkom Sonjom koja ubrzo nakon toga sretne nekoga drugoga: Geryja. On je bio najbolji prijatelj Joeu, Marieinom bivšem dečku koji si je spektakularnim skokom u Dunav oduzeo život. Pojavljuje se misteriozna oporuka koju treba pročitati u Prateru – u prisutstvu Geryja i Marie.
ANTONIO BRAJDER FARAONOV KAPETAN MERER: Krenimo brodom faraonovog kapetana Merera na plovidbu do drevnog Egipta i po njemu. Oživimo njegovo doba od prije 46 stoljeća, gradimo s njim Keopsovu piramidu, uživimo se u njegov svijet, u civilizaciju na čijim izvorima su se napajale sve ostale kasnije kulture s obala Mediterana. Faraonov kapetan Merer je povijesno-arheološki roman koji se temelji na stvarnim dnevnicima egipatskog nadzornika i kapetana Merera iz doba 26. stoljeća prije nove ere, upravo za vrijeme gradnje Keopsove piramide.
