Noviteti #31
AMOS OZ MOJ MIHAEL: U podijeljenom Jeruzalemu pedesetih godina prošlog stoljeća mlada Hana Gonen, živi tihim, gotovo neprimjetnim životom uz svoga supruga Mihaela, razumnog i uravnoteženog geologa koji svijet promatra kroz prizmu činjenica i reda. Ispod naizgled mirne površine njihova braka tinjaju njezino nezadovoljstvo, potisnute želje i nemiri. Dok se Hana povlači u svijet snova i fantazija, u sve bolniju unutarnju borbu između razuma i osjećaja, njezin Mihael čini sve ono što se podrazumijeva da dobar suprug radi, ne shvaćajući što je njegovoj ženi zapravo potrebno. Njihova ljubav pretvara se u obostranu samoću, a svakodnevica u prostor neizgovorenih čežnji.
SIBILA PETLEVSKI DUHOVI ZEMLJE: U romanu spajaju se egzotični prostori Bolivije sa Zagrebom u zloglasnoj NDH, preko junakinje Leocadije Sartane, Ajmara Indijanke, potomkinje dojilje antifašističke heroine Rajke Baković. Dva svijeta stupaju u fatalnu vezu, svijet kojim upravlja Pachamama kao sila prirode, s jedne strane, i svijet rudnika u kojem se prinose žrtve demonskom Ujaku, načelu smrti, kojeg domoroci zovu El Tío, a i dandanas ga se štuje. El Tío nije samo personificirana kombinacija vraga i bijeloga kolonizatora sa šiljatim, sifilitičnim zubima koje rudari izrađuju od komadića stakla, on je i Ujak iz ustaške mučionice u kojoj stradavaju sestre Baković. Od suvremenih događanja 2019. u vrtovima Vatikana na otvorenju Sinode o Amazoniji, preko rudara u Oruru, radničkih sindikata, sirotinje, radnika-rudara, žena koje traže mineralnu žilu u već iskorištenoj rudači ili se bore u ringu kao “cholita hrvačice”, žrtava suvremenih pishtacosa, kradljivaca i prodavača organa i ljudskoga sala, pa sve do sljedbenika San Ernesta de la Higuere, krvavog “sveca” Che Guevare, terorističkih grupa i stranih agenata, i protestnog marša protiv autoceste kroz Amazonu koji prerasta u mitsku potragu za svetim brdom Loma Santa, isprepleću se fakcija i fikcija, tragične ljubavne priče, narod i majčinstvo.
MAKENZY ORCEL BESMRTNICE: Roman daje glas onima koje ga nemaju, prostitutkama i marginaliziranim ženama Haitija. Autor nas vodi u Port-au- Prince nakon razornog potresa u siječnju 2010. godine, gdje jedna prostitutka piscu povjerava priču o stradalim kolegicama, a prije svega o svojoj štićenici Shakiri, koju naziva „mala“. „Mala“ nije obična prostitutka; hrabra, slobodoumna i prkosna, ona postaje simbol otpornosti i borbe za ljudskost usred nasilja i siromaštva. Besmrtnice su roman o sjećanju, zajedništvu i potrebi da se nečiji život zabilježi kako bi se nastavio.
MARÍA DUEÑAS AKO SE JEDNOG DANA VRATIMO: Dvadesetih godina 20. stoljeća u bučnu oransku luku stigla je mlada žena pod lažnim imenom Cecilia Belmonte. Afrički grad oko nje vrije, podrijetlo mu je arapsko, duh španjolski, a uprava francuska, a oni koji u njega pristižu sa svih strana najčešće su bjegunci od teškog života i gladi. No Cecilijin razlog mnogo je mračniji. I zbog njega će bježati uvijek iznova, do plantaža u unutrašnjosti zemlje, do praonica i sirotinjskih skloništa, kao kućna pomoćnica i kao nadničarka. Sve dok jednog jutra, u tvornici duhana Bastos, ne pristane sudjelovati u zločinu za koji će platiti previsoku cijenu, podčinit će se muškarcu vrijednom prezira. I stati.
RENDŽERSKA ROMANSA TWYLE I FRANKA MEGAN BANNEN: Twyla izgleda kao netko tko će ti donijeti vrući zapečeni krumpir kad ti je teško. I hoće. Samo što će odmah nakon navući opremu rendžerice i otići patrolirati nekadašnjim zatvorom Starih bogova. Kad pomislite na rendžere koji jašu divljinom i suočavaju se s opasnosti, vjerojatno ne zamišljate sredovječnu udovicu koja u isto popodne stigne riješiti kućanske poslove, smiriti dramu svoje odrasle djece i usput spriječiti da prosječnog stanovnika Tanrije pojedu… pa, razne stvari. Njezin rendžerski partner Frank Ellis prvi joj je susjed, najbolji prijatelj i čovjek na kojeg se uvijek može osloniti. Osam godina zajedno patroliraju granicom Tanrije, sve dok mirne smjene ne zamijene vrlo nemirne okolnosti. Kad pronađu tijelo kolege rendžera prekriveno neobičnim šljokicama, Frank ni kriv ni dužan završi kao privremeni skrbnik malog zmaja koji je opasno sladak, tvrdoglavo privržen i, iskreno, potpuno nesvjestan Frankovog osobnog prostora. Dok se istraga pretvara u zavjeru dublju od bilo kojeg tanrijskog rudnika, Twyla shvaća da se ne mora bojati samo Starih bogova i onih koji vuku konce iz sjene, nego i mogućnosti da napokon riskira srce. Jer što ako njezina najveća avantura sve vrijeme nije bila u divljini… nego tik do nje?
BARBARA FRISCHMUTH SAMOSTANSKA ŠKOLA: Skučen svijet katoličkog djevojačkog internata, njegovih učenica i njihovih želja, njegovih nastavnica i njihovih pravila, izraz dosljednog odgoja za neslobodu osjećaja, misli i djela. Spavaonica je mjesto gdje provodimo noć. Gdje se smijemo kad za to ima povoda, skrivajući usta dlanom, kako nalažu okolnosti i gdje plačemo ako moramo, kad mislimo da sve ostale spavaju.
